Mnogi ljudi misle da je slušanje poput disanja – prirodna pojava koja se događa sama od sebe zbog čega teško mogu razumjeti da se u slušanju mogu dogoditi pogreške. Te pogreške mogu značajno narušiti odnose s osobama do kojih nam je stalo. Svi smo se ponekad našli u situaciji da nas je netko optužio da ga ne slušamo, premda smo mislili da ga slušamo. Čak i kad smo ponovili sve što je rekao i dalje je imao osjećaj da ga nismo čuli kako treba.

• Slušanje je važan dio komunikacije. Slušanjem stvaramo duboke i iskrene veze s ljudima, smanjujemo nerazumijevanje na najmanju mjeru i otvaramo put izvrsnoj suradnji, poslovno i privatno.
• Nestrpljivost u slušanju koja se manifestira prekidanjem sugovornika, dovršavanjem njegovih misli ili prebrzim dijeljenjem vlastitih iskustava, kao i neprijateljsko slušanje kojem je cilj replicirati, a ne razumjeti, doprinosi osjećaju nerazumijevanja.
• Govorniku je važno da slušatelj čuje i njegovu verbalnu poruku kao i da ga potpuno doživi kao osobu, sa svim njegovim trenutnim emocijama i potrebama. Stoga sugovorniku trebamo posvetiti punu pažnju na način da ga gledamo dok govori, usmjerimo se prema njemu te verbalnim i neverbalnim znakovima pokazati da pratimo njegovo izlaganje.
• Osim sadržaja, slušatelj treba nastojati razumjeti emocije i potrebe koje se kriju iza govornikove poruke.
• Ako nemamo vremena za razgovor, možemo zamoliti sugovornika za drugo vrijeme u kojem ćemo mu se moći dovoljno posvetiti.