Tamna strana medalje
Sintetski lijekovi za smirenje imaju svoje mjesto u liječenju, ali je osnovno pravilo da se primjenjuju ograničeno ili povremeno, što često nije slučaj. Liječenje bi trebalo trajati što je kraće moguće zbog rizika razvoja ovisnosti. Praksa pokazuje da se sintetski lijekovi za smirenje propisuju prebrzo, predugo i u neadekvatnim dozama
Razvoj fizičke i psihičke ovisnosti, smanjenje refleksa i kognitivnih sposobnosti, poremećaj pamćenja te pojava sindroma ustezanja – sve su to neželjeni učinci sintetskih lijekova za smirenje čije je podcjenjivanje dovelo do neracionalne i nekontrolirane potrošnje globalnih razmjera.
Prije posezanja za sintetskim lijekovima za smirenje, potrebno je razmotriti sve druge opcije koje nam stoje na raspolaganju za ublažavanje stresa i nesanice.
Ritam života
Što je stres?
Je li to gužva u prometu ili zabrinutost zbog bolesti? Vjerojatno oboje i još mnogo toga jer stres ima tisuću lica.
Kako stres utječe na naše zdravlje?
Užurbanost modernog doba stavlja nas u stanje kroničnog stresa koji ima brojne negativne učinke na fizičko i mentalno zdravlje.
Jesmo li bespomoćni kada smo pod stresom?
˝Čovjeku je moguće oduzeti sve, osim jedne stvari - posljednje ljudske slobode - a to je da u svim okolnostima odabere svoj stav, da odabere svoj put˝, rekao je Viktor Frankl, austrijski neurolog i psihijatar koji je preživio teška ratna zbivanja.
Što učiniti u stanju stresa?
Postoje jednostavni mali koraci koji nam pomažu ukloniti kritičnu razinu stresa. Time ćemo dobiti nekoliko ključnih minuta da procesuiramo svoje emocije i smanjimo njihov intenzitet.
Možemo li povećati otpornost na stres?
Razvijanjem antistresne inteligencije postajemo otporniji na stres. Time povećavamo vlastite kapacitete nošenja sa zahtjevnim životnim okolnostima i unaprjeđujemo kvalitetu života.
Vještine za dugoročno smanjenje stresa
Je li rješenje u promjeni koju očekujemo od drugih ili u osobnoj promijeni? Postoje vještine koje nam mogu pomoći u upravljanju stresnim situacijama.
Tamna strana medalje
U suočavanju s izazovima modernog načina života, mnogi pronalaze oslonac u sintetskim lijekovima za smirenje. Znate li koliko se dugo smiju primjenjivati, stvaraju li ovisnost te kako utječu na kognitivne sposobnosti?
Je li moguć dobar san u stoljeću stresa?
Procjenjuje se da u Hrvatskoj svaka četvrta osoba pati od nesanice. Jeste li vi jedna od njih? Poduzmite male, ali bitne korake za bolji san.
Jeste li se naspavali?
Bilo da ste u ranim 20-tima, kasnim 40-tima ili uživate u mirovini, bitno je da se svaki dan dobro naspavate. Stavite san na prvo mjesto kako bi učinkovito upravljali svojim ponašanjem, emocijama i zadacima.
Je li spavanje gubitak vremena?
Dok mi spavamo, naš mozak obavlja važan posao - procesuira informacije, konsolidira pamćenje te stvara nove veze koje doprinose kreiranju novih ideja.
Umoran mozak vidi svijet drugačije
Jutro je pametnije od večeri - samo ako smo se dobro naspavali. San je neophodan za oporavak organizma, učinkovitost u stanju budnosti i upravljanje emocijama.
Ritam života - cirkadijalni ritam
Znate li da postoji 15 satnih gena koji upravljanju našim dnevno-noćnim ritmom? Kronobiološki sat najvažniji je regulator naše fiziologije.
Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
Informacije o lijeku dostupne su na stranicama Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Persen je dostupan bez recepta, u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima.
Copyright © 2020 Zentiva d.o.o. Sva prava pridržana.
