U brzom tempu života skloni smo olako posegnuti za sintetskim lijekovima za smirenje. Ovi lijekovi mnogima postaju oslonac i rješenje u suočavanju s problemima, a često i preduvjet normalnog funkcioniranja.
Sintetski lijekovi za smirenje imaju svoje mjesto u liječenju, ali je osnovno pravilo da se primjenjuju ograničeno ili povremeno, što često nije slučaj. Liječenje bi trebalo trajati što je kraće moguće zbog rizika razvoja ovisnosti. Praksa pokazuje da se sintetski lijekovi za smirenje propisuju prebrzo, predugo i u neadekvatnim dozama
Razvoj fizičke i psihičke ovisnosti, smanjenje refleksa i kognitivnih sposobnosti, poremećaj pamćenja te pojava sindroma ustezanja – sve su to neželjeni učinci sintetskih lijekova za smirenje čije je podcjenjivanje dovelo do neracionalne i nekontrolirane potrošnje globalnih razmjera.
Prije posezanja za sintetskim lijekovima za smirenje, potrebno je razmotriti sve druge opcije koje nam stoje na raspolaganju za ublažavanje stresa i nesanice.